Category Archives: Aktivnosti

Sudovi unaprijedili transparetnost



Crnogorski sudovi su u odnosu na 2014. godinu duplo transparentniji, dok je Sudski savjet svoju transparentnost unaprijedio za 20 odsto, pokazalo je posljednje istraživanje Centra za demokratsku tranziciju (CDT).

Transparentnosti i otvorenost sudske vlasti su od posebne važnosti za povjerenje javnosti u pravosudni sistem, imajući u vidu da istraživanja pokazuju da većina građana Crne Gore nema povjerenja u sudstvo.

Takođe, obezbjeđivanjem pune javnosti rada ostvaruje se važna uloga u podizanju povjerenja i obrazovanju javnosti, poboljšanju pristupa pravdi i povećanju sudske odgovornosti.

Nezadovoljni rezultatom transparentnosti crnogorskih sudova, koji je 2014. godine iznosi 41%, tim CDT je prije dvije godine sudovima uputio konkretne preporuke i kroz zajedničke akcije radio na unapređenju stanja.

U junu i julu 2016. godine, kroz projekat „Inicijativa za transparentno sudstvo“ CDT je odlučio da ponovi mjerenje i provjeri da li je ostvaren napredak.



METODOLOGIJA

U odnosu na 2014., pooštrili smo kriterijume i uveli neke nove zahtjeve za transparentnost.

Ocjenjivali smo 15 osnovnih, 2 viša, Apelacioni, Vrhovni sud i po prvi put smo uključili Upravni i Privredni.

Transparentnost sudova smo mjerili sa 30 pokazatelja uspjeha koji su podijeljeni u 4 oblasti:

• transparentnost organizacionih informacija

• dostupnost

• integritet

• učinkovitost



Takođe, uključeni su pokazatelje uspješnosti koji se odnose na sprečavanje konflikta interesa, monitoringa i evaluacije rada.

Podaci su prikupljani kroz analizu propisa koji regulišu rad pravosudnih institucija i pojedinačnih akata sudova, detaljnu pretragu i analizu zvaničnih veb sajtova sudova i analizu odgovora na upitnike upućene svim sudovima.

Sudski savjet je bio predmet posebne analize i ocjenjivali smo ga na osnovu 63 specifična pokazatelja uspjeha



REZULTATI

Najtransparentni među sudovima su Vrhovni sud CG i Osnovni sud Nikšić (zadovoljili 90% pokazatelja uspjeha), dok je najlošiji rezultat ostvario Osnovni sud Cetinje (zadovoljio 71% pokazatelja uspjeha).

Svi sudovi u Crnoj Gori imaju veb stranice, koje imaju funkcionalnu pretragu.

Svi sudovi obuhvaćeni istraživanjem na veb stranicama imaju objavljena najvažnija administrativna dokumenta – djelokrug, organizacionu strukturu, biografije sudija, kao i spisak državnih službenika i namještenika sa zvanjima. Takođe, ažurno se objavljuju i sudske odluke.

Međutim, čak 11 sudova ih ne ažurira redovno saopštenjima i aktuelnim informacijama.

Iako medije informišu saoštenjima i odgovaraju na njihove zahtjeve, rijetko ili nikako nikako ne održavaju konferencije za medije, kako bi na taj način informisali javnost o svom radu.

Samo tri suda imaju velike sudnice, dok većina ima mjesta za 15-30 zainteresovanih građana. S druge strane, iz upitnika smo saznali da čak devet nije pristupačno za osobe sa invaliditetom.



BUDŽETSKA TRANSPARENTNOST

Budžet pravosuđa za 2015. godinu iznosi 20,8 miliona eura, što je za oko 200 hiljada više nego godinu ranije. Ipak, najveći dio budžeta, oko 78% se troši na plate (konstatovano u Izvještaju EK) se troši na plate, što znači da izdvojena sredstva nijesu dovoljna.

Budžetska transparentnost pravosudnog sistema je u posljednje dvije godine značajno unaprijeđena kroz objavljivanje informacija o potrošnji budžeta u godišnji izvještajima.

Takođe, informacije o budžetu su sastavni dio godišnjih izvještaja Sudskog savjeta, i nijesu posebno istaknute na internet stranici, što otežava njihovo pronalaženje.



ZAKLJUČAK

Na osnovu precizno utvrđenog stanja, CDT će kroz različite aktivnosti i saradnju sa pravosudnim institucijama, a na osnovu kreiranih preporuka, raditi na daljem unapređenju transparentnosti i otvorenosti sudova, i poboljšanju njihove komunikacije sa javnošću.

 

Transparentnost Sudskog savjeta



Sudski savjet:   Sudski savjet je u monitoringu koji smo radili 2014. godine, zadovoljio samo 50% zadatih indikatora transparentnosti. U istraživanju iz 2016, CDT je povećao broj indikatora, podigavši na taj način kriterijume za ocjenu transparentnosti i otvorenosti ovog organa. Sudski savjet trenutno ispunjava 76,62% zadatih indikatora, odnosno 63 od 77 mogućih bodova.

Sudski savjet u Crnoj Gori je nezavisan organ, koji bira sudije i ima kontrolnu funkciju i u odnosu na Vrhovni sud. Sudski savjet uključuje i predstavnike civilnog društva – ugledne pravnike.

Kada je riječ o članovima Sudskog savjeta, na osnovu amandmana VIII na Ustav Crne Gore, članove Sudskog savjeta čine predsjednik Vrhovnog suda, četiri sudije koje bira i razrješava Konferencija sudija vodeći računa o ravonmjernoj zasupljenosti sudova i sudija, četiri ugledna pravnika koje bira i razjrješava Skupština na predlog nadležnog radnog tijela Skupštine po raspisanom javnom pozivu i ministar nadležan za poslove pravosuđa.

Ovim izmijenama je ispunjena preporuka po kojoj najmanje polovina članova Sudskog savjeta treba da bude iz pravosuđa. Međutim, članstvo ministra nadležnog za pravosuđe u Sudskom savjetu je u suprotnosti sa preporukama Evropske mreže sudskih savjeta (ENCJ). Naime, ENCJ upozorava da članstvo Ministra pravde nije prikladno zbog rizika da izvršna vlast utiče na otvorenost rasprava i diskusija. Sa druge strane, ukoliko to nije slučaj, ENCJ preporučuje uspostavljanje komunikacije sa Ministarstvom kroz periodične sastanke, kako bi se garantovalo sprovođenje dogovorenih politika za rješavanje problema sa pravosudnim sistemom[1].

Veb stranica Sudskog savjeta se redovno ažurira aktuelnostima, saopštenjima i informacijama. Na stranici su objavljena najvažnija dokumenta (nadležnosti, organizacija, Sudski poslovnik, Etički kodeks, Plan za popunu slobodnih sudijskih mjesta i sl.) i pretraga je funkcionalna.

Međutim, struktura veb stranice, koja je pogodna za sudove, ne zadovoljava potrebe Sudskog savjeta, koji ima drugačija ovlašćenja i potrebu za objavljivanjem različitih vrsta dokumenata i informacija. Zbog toga, iako Sudski savjet objavljuje većinu infoermacija, one se teško pronalaze, skrivene u saopštenjima i sekcijama sajta do kojih se često ne može doći logički i intuitivno.

Na stanici Sudskog savjeta u vrijeme sprovođenja monitoringa nije bio objavljen spisak funkcionera i liste obračuna njihovih zarada i drugih primanja i naknada, što je suprotno Zakonu o slobodnom pristupu informacijama.

Plan za popunu slobodnih sudijskih mjesta je objavljen na internet stranici, i Sudski savjet objavljuje i javne i interne oglase za popunu slobodnih mjesta. Međutim, ovi oglasi se objavljuju na nesistematizovan način, u vidu vijesti i saopštenja, što otežava njihovo pronalaženje i analizu.

Sudski savjet kreira predlog budžeta za sudove, i vrši raspodjelu budžeta po sudovima na osnovu unaprijed utvrđenih kriterijuma. Budžetska transparentnost pravosudnog sistema je u posljednje dvije godine značajno unaprijeđena kroz objavljivanje informacija o potrošnji budžeta u godišnjim izvještajima. Godišnji izvještaji Sudskog savjeta sadrže detaljnu strukturu budžeta, uključujući i informacije o izdvajanjima za plate, izdvajanjima po pojedinačnim sudovima, troškovima za informatizaciju, pravnu pomoć, edukaciju sudija itd. Međutim, sve ove informacije se odnose na prethodnu godinu. Sudski savjet ne objavljuje budžet sudova za tekuću godinu, što je ozbiljan nedostatak na polju budžetske transparentnosti. Takođe, informacije o budžetu su sastavni dio godišnjih izvejštaja Sudskog savjeta, i nijesu posebno istaknute na internet stranici, što otežava njihovo pronalaženje.

Budžet pravosuđa za 2015. godinu je iznosio 20,8 miliona eura, što predstavlja uvećanje od oko 200 hiljada eura u odnosu na 2014. Odnosno, to predstavlja 40 eura po glavi stanovnika ili 0,78% BDP-a.[2]   Kao što se konstatuje u posljednjem Izvještaju Evropske Komisije, najveći dio budžeta tj. oko 78% se troši na plate, tako da izdvojena sredstva nisu dovoljna s obzirom na investicije ili besplatnu pravnu pomoć. Naime, ovaj problem je prepoznat u Strategiju upravljanja i razvoja ljudskih resura u pravosudnim institucijama 2016-2018. U istoj Strategije se navodi da „neki korisnici budžeta i sektor pravosuđa ukupno troše više od godišnjeg iznosa sredstava opredijeljenog za ljudske resurse”. Stoga, jedna od preporuka je „uspostavljanje budžetske kontrole i eliminisanje prekomjernih rashoda za stavke koje se odnose na ljudske resurse“[3].


Sudski savjet je u dostavljenom odgovoru na upitnik informisao da je imenovan portparol u Sekretarijatu Sudskog savjeta. Međutim, u kontakt sekciji sajta ne mogu se pronaći ime i kontakt podaci osobe zadužene za odnose sa javnošću, već samo opšta email adresa, što može biti prepreka za komunikaciju sa predstavnicima medija.

Sudski savjet odnose sa medijima i javnošću bazira na objavljivanju informacija na veb stranici. Na stranici se objavljuju predlozi snevnog reda za sjednice, zapisnici sa sjednica, kao i odluke usvojene na sjednicama Sudskog savjeta. Zainteresovanoj javnosti je dozvoljeno prisustvo sjednicama Sudskog savjeta. Međutim, izostaje proaktivan pristup medijima i zainteresovanoj javnosti. Sudski savjet je u 2015. godini održao samo jednu konferenciju za medije, na kojoj je predstavljen godišnji izvještaj. Takođe, nijesu organizovani zajednički događaji sa NVO.

Na veb stranici Sudskog savjeta ne nalazi se ažuran Vodič za slobodan pristup informacijama. Shodno Zakonu o slobodnom pristupu informacijama, Vodič se mora ažurirati najmanje jednom godišnje[4], a Vodič za pristup informacijama u posjedu Sudskog savjeta je iz 2013. godine.

Na sajtu Sudskog savjeta nema posebne sekcije koja se odnosi na slobodan pristup informacijama, te se može zaključiti da, za razliku od većine sudova, Sudski savjet ove informacije ne objavljuje na sistematizovan način. Sudski savjet samo djelimično ispunjava kriterijume u pogledu objavljivanja informacija kojima je pristup dozvoljen, na način što objavljuje samo dio rješenja po zahtjevima za slobodan pristup, ali ne i samu informaciju kojoj je pristup dozvoljen. U 2015. godini, Sudskom savjetu je podnešeno ukupno 18 zahtjeva za slobodan pristup informacijama, od čega je 11 odobreno, 2 su djelimično odobrena, 3 su odbijena, a na 2 zahtjeva je odgovoreno obavještenjem. Na sajtu Sudskog savjeta je objavljeno 12 rješenja o slobodnom pristupu iz 2015. godine

U oblasti integriteta, pozitivno je što je Sudski savjet objavio Plan integriteta, i da su svi članovi Sudskog savjeta Agenciji za sprječavanje komisije podnijeli blagovremene i potpune imovinske kartone. Takođe, na veb stranicama se objavljuju saopštenja i odluke Komisije za etički kodeks sudija, i godišnji izvještaji o njenom radu.

U Izvještaju o radu Sudskog savjeta za 2015. godinu se navodi se da su u toku te godine pravosnažno okončana tri disciplinska postupka. Disciplinski postupci su u sva tri slučaja bili pokrenuti zbog neurednog vršenja sudske funkcije, te je izrečena opomena kao sankcija. Ove odluke su objavljene na veb stranici Sudskog savjeta. Sa druge strane, pred Komisijom za etički kodeks je tokom 2015. podnijeto 15 inicijativa, ali povreda Etičkog kodeksa nije utvrđena ni u jednom slučaju.

Jedna od obaveza iz Akcionog plana za implementaciju Strategije za reformu pravosuđa za period 2014-2016 jeste podizanje svijesti građana o mehanizmima kontrole rada sudija i to postavljanjem obavještenja na veb stranici Sudskog savjeta o mogućnosti obraćanja Komisiji za praćenje etičkog kodeksa kao i izradom informativnih brošura za građane[5].

Iako se na veb stranicama objavljuju saopštenja i odluke Komisije za etički kodeks sudija, i godišnji izvještaji o njenom radu, na stranici ne postoji mehanizam (obrazac, uputstvo) obraćanja Komisiji za praćenje etičkog kodeksa radi ukazivanja na nepoštovanje etičkog kodeksa od strane sudija, što je potencijalno ograničenje za veći broj prijava građana.

Na ovaj problem ukazuje je i Evropska komisija koja u posljednjem izvještaju napominje da je zabilježen veoma mali broj prijava, te da je potrebno nastaviti sa podizanjem svijesti javnosti o postojećim žalbenim mehanizmima[6].

Sudovi podnose Sudskom savjetu izvještaje o radu, u propisanim rokovima, i u propisanim obrascima koji definišu sadržaj izvještaja. Međutim, obrazac za izvještaje ne predviđa obavezno izvještavanje o problemima, niti ima bilo kakvu kvalutativnu komponenu, te se izvještaji sudova prema sudskom savjetu uglavnom svode na puku statistiku. Takođe, nije propisana sankcija za nedostavljanje ili kašnjenje sa dostavljanjem izvještaja. Godišnji izvještaj Sudskog savjeta je zbir ovih informacija, ali se u posljednjim izvještajima vidi tendencija da on obuhvati i kvalitativnu analizu rada, što je teško bez odgovarajućih inputa od strane sudova.

Sudski savjet je prošle godine usvojio Uputstvo o izradi statističkih izvještaja o radu sudova u skladu sa CEPEJ smjernicama. To je jedna od mjera koja je, u skladu sa Akcionim planom 23, trebalo da doprinese profesionalizmu, stručnosti i efikasnosti pravosuđa. Uputstvo propisuje sačinjavanje standardizovanih izvještaja o radu sudova[7], i izvještaji sadrže niz tabela i indikatora koji su propisani CEPEJ smjernicama.

Ipak, Godišnji izvještaj o radu Sudskog savjeta ne sadrži posebne informacije o četiri kategorije koje su obavezne za svaki sud: brakorazvodne parnice, otkazi, krađe i ubistva sa predumišljajem. U skladu sa smjernicama, izvještaj treba da sadrži barem informacije o dužini sudskih postupaka za navedene kategorije[8].

Uputstvom o izradi statističkih izvještaja se proposuje obaveza nadogradnje PRIS-a u cilju uspostavljanja najviših standarda izvještavanja[9]. Iako je PRIS unaprijeđen za statističko izvještavanje, potreban je dalji rad na njegovom unaprjeđenju i modernizovanju[10] u cilju uspostavljanja pouzdanog statističkog sistema. Na to ukazuje Evropska Komisija koja u posljednjem Izvještaju o napretku  napominje da “ostaje određena zabrinutost u pogledu pouzdanosti i dosljednosti statističkih podataka”[11]. Osim toga, kako se napominje, statistički podaci su se do sada rijetko koristili na nivou kreiranja politika.



[1] ENCJ, Councils for the Judiciary Report 2010-2011, Rim, 2011. Dostupno na: http://goo.gl/KOd6M8. Pristupljeno: 22.08.2016.

[2] Izvještaj Evropske komisije o napretku Crne Gore za 2015. godinu. Dostupno na: http://goo.gl/DCe4WT. Pristupljeno:  22.08.2016.

[3] Strategija upravljanja i razvoja ljudskih resursa u pravosudnim institucijama 2016-2018. Dostupno na: http://goo.gl/F8Tjpr. Pristupljeno: 22.08.2016.

[4] Član 11 Zakona o slobodnom pristupu informacijama, “Sl.list CG” br. 44/2012

[5] Akcioni plan za implementaciju Strategije reforme pravosuđa za period 2014-2016. Dostupno na: http://goo.gl/ckhrMk

[6] Izvještaj Evropske komisije o napretku Crne Gore za 2015. godinu. Dostupno na: http://goo.gl/DCe4WT. Pristupljeno:  22.08.2016.

[7] Član 3 Uputstva o izradi statističkih izvještaja o radu sudova u skladu sa smjernicama Evropske komisije za efikasnost pravosuđa (CEPEJ).

[8] Smjernice za statističke podatke u pravosuđu CEPEJ-a (GOJUST) . Dostupno na: http://goo.gl/MXGXdS. Pristupljeno:  22.08.2016.

[9] Član 6 Uputstva o izradi statističkih izvještaja o radu sudova u skladu sa smjernicama Evropske komisije za efikasnost pravosuđa (CEPEJ).

[10] Prvi polugodišnji izvještaj o realizaciji mjera iz Akcionog plana za implementaciju Strategije reforme pravosuđa 2014-2016, mjera 2.6.3.1.

[11] Izvještaj Evropske komisije o napretku Crne Gore za 2015. godinu. Dostupno na: http://goo.gl/DCe4WT. Pristupljeno:  22.08.2016.


Nalazi i preporuke



Uvod:  

Otvorenost i transparentnost su od posebne važnosti za povjerenje javnosti u pravosudni sistem, imajući u vidu da istraživanja pokazuju da značajan procenat građana Crne Gore nema povjerenja u sudstvo[1].

Obezbjeđivanjem pune javnosti rada ostvaruje se važna uloga u podizanju povjerenja i obrazovanju javnosti, poboljšanju pristupa pravdi i povećanju sudske odgovornosti.

Centar za demokratsku tranziciju je (CDT) je 2014. godine prvi put sproveo monitoring transparentnosti institucija krivično-pravnog sistema u Crnoj Gori. Tada smo, između ostalog, izmjerili transparentnost crnogorskih sudova, koji su prosječno ostvarili rezultat od 41,35%. Nezadovoljni ispodpolovičnom ispunjenošću pokazatelja transparentnosti od strane sudova, uputili smo im konkretne preporuke za unapređenje stanja.

U junu i julu 2016. godine, u okviru projekta „Inicijativa za transparentno sudstvo“ CDT je odlučio da ponovi mjerenje i provjeri da li je ostvaren napredak. Lista indikatora je proširena na način što smo pooštrili kriterijume i uveli neke nove zahtjeve za transparentnost, utemeljene na demokratskim standardima i praksama. Takođe, po prvi put smo mjerili i transparentnost Upravnog i Privrednog suda, koji ranije nijesu bili obuhvaćeni istraživanjem.

U periodu između dva istraživanja, sudovi su usvojili veliki dio preporuka CDT-a. Internet prezentacije sudova su unaprijeđene, i na njima je objavljen najveći dio administrativnih dokumenata koji su ranije nedostajali. Takođe, sudovi su ažurirali svoje Vodiče za sloboan pristup informacijama i počeli sa objavljivanjem godišnjih izvještaja o radu.

U međuvremenu je započeto sa primjenom nove Strategije reforme pravoduđa, i Akcionog plana za njenu primjenu 2014-2016, koji sadrži brojne mjere kojima se utiče na unapređenje transparentnosti, otvorenosti i odgovornosti pravosudnog sistema. Prošle godine je zaokružena i promjena zakonodavnog okvira, kada je Skupština Crne Gore, u skladu sa Akcionim planom za poglavlje 23, usvojila novi Zakon o sudovima i Zakon o Sudskom savjetu i sudijama.

Napredak u jačanju zakonodavnog okvira je prepoznat i u posljednjem Izvještaju Evropske komisije o napretku Crne Gore, u kojem se konstatuju poboljšanja u pogledu nezavisnosti, odgovornosti i profesionalizma pravosuđa, ali uz napomenu da se pravila u potpunosti ne primjenjuju u praksi[2]. Međutim, važno je napomenuti da Evropska komisija u istom izvještaju ukazuje i da se „ukupna transparentnost Sudskog savjeta u značnoj mjeri povećala“[3].

Metodologija:

Transparentnost sudova smo mjerili sa 30 indikatora podijeljenih u 4 oblasti: transparentnost organizacionih informacija, dostupnost, integritet i učinkovitost. Pomenute oblasti se tiču objavljivanja osnovnih informacija o radu, mogućnosti i načina informisanja javnosti o radu kao i dostupnosti odluka koje sudovi donose kao i javnosti postupka koji se pred sudom vodi. Takođe, uključeni su indikatori koji se odnose na sprečavanje konflikta interesa, monitoringa i evaluacije rada. Ocjenjivali smo 15 osnovnih, 2 viša, Apelacioni, Upravni, Privredni i Vrhovni sud. Sudski savjet je bio predmet posebne analize, kroz 63 specifična indikatora. Podaci su prikupljani kroz analizu propisa koji regulišu rad pravosudnih institucija i pojedinačnih akata sudova, detaljnu pretragu i analizu zvaničnih veb sajtova sudova i analizu odgovora na upitnike upućene svim sudovima.

Na osnovu precizno utvrđenog stanja, CDT će kroz različite aktivnosti i saradnju sa pravosudnim institucijama, raditi na daljem unapređenju transparentnosti i otvorenosti sudova, i poboljšanju njihove komunikacije sa javnošću.

Sudovi:

Sudovi su ostvarili značajan napredak u odnosu na ranije mjerenje, ispunivši prosječno 80.05% zadatih indikatora transparentnosti.

Najbolji rezultat su ostvarili Vrhovni sud Crne Gore i Osnovni sud Nikšić, koji su ispunili 90.48% zadatih indikatora, ostvarivši 38 od moguća 42 boda.

Najlošiji rezultat je ostvario Osnovni sud Cetinje, ispunivši 71.43% zadatih indikatora, odnosno 30 od 42 moguća boda.

Tabela 1: Rang lista sudova  
Sud Broj bodova %
Vrhovni sud Crne Gore 38 90.48
Osnovni sud Nikšić 38 90.48
Osnovni sud Rožaje 37 88.10
Osnovni sud Podgorica 37 88.10
Osnovni sud Bar 36 85.71
Apelacioni sud Crne Gore 35 83.33
Osnovni sud Žabljak 35 83.33
Visi sud Bijelo Polje 33 78.57
Osnovni sud Plav 33 78.57
Osnovni sud Kolašin 33 78.57
Osnovni sud Pljevlja 33 78.57
Osnovni sud Danilovgrad 33 78.57
Privredni sud Podgorica 32 76.19
Upravni sud Crne Gore 32 76.19
Osnovni sud Ulcinj 32 76.19
Osnovni sud Herceg Novi 32 76.19
Osnovni sud Kotor 32 76.19
Osnovni sud Berane 32 76.19
Osnovni sud Bijelo Polje 32 76.19
Visi sud Podgorica 31 73.81
Osnovni sud Cetinje 30 71.43
UKUPNO: 706 80.05
 

Svi sudovi u Crnoj Gori imaju veb stranice, koje imaju funkcionalnu pretragu.

Svi sudovi obuhvaćeni istraživanjem na veb stranicama imaju objavljena najvažnija administrativna dokumenta – djelokrug, organizacionu strukturu, biografije sudija, kao i spisak državnih službenika i namještenika sa zvanjima.  Takođe, ažurno se objavljuju i sudske odluke.

Treba napomenuti da Crna Gora ima najviše sudija u Evropi u odnosu na broj stanovnika[15]   U Izvještaju Komisije za efikasnost pravosuđa Evrope (CEPEJ)[16] koji je objavljen 2014. godine navodi se da Crna Gora prosječno ima 42,4 sudije na 100 hiljada stanovnika. Prosjek u zapadnoveropskim državama je 21 sudija. Da je potrebno smanjiti broj sudija ukazuje posljednji Izvještaj Evropske Komisije u kojem se navodi da je broj sudija relativno visok u odnosu na broj stanovnika.


Međutim, čak 11 sudova ih ne ažurira redovno saopštenjima i aktuelnim informacijama. Pet sudova ima objavljena saopštenja i aktuelnosti u posljednjih pola godine[17], a samo pet sudova ima ažurno objavljene informacije i saopštenja u posljednjih mjesec dana[18].

Takođe, svi sudovi na sajtu imaju objavljene adrese i kontakt informacije, a 20 sudova (svi osim Osnovni sud Rožaje), objavljuju i kontakte službe ili osobe zadužene za odnose sa javnošću.

Jedino Osnovni sud Cetinje na veb stranici nije objavio izvještaj za posljednju (2015) godinu. Na sajtu Višeg suda u Podgorici je objavljen samo izvještaj za 2015. godinu, dok su četiri suda objavila izvještaje za prethodne dvije godine, a čak 15 sudova je objavilo godišnje izvještaje za prethodne 3 godine.

Svi sudovi na veb stranici imaju objavljen i godišnji raspored poslova za tekuću godinu, dok se kod jednog suda isti može naći i za prethodnu, a četiri suda imaju na stranici objavljene godišnje rasporede poslova i za prehodne dvije godine.

Svi sudovi na internet stranicama imaju ažurirane vodiče za slobodan pristup informacijama. Međutim, tri suda[19] na internet stranicama nemaju objavljene kontakt podatke službenika/ce zaduženog za slobodan pristup informacijama. Vodiči za slobodan pristup informacijama su uglavnom sistematizovani na sličan način, i sadrže katalog vrsta dokumenata koji su u posjedu suda[20]. Većina sudova u Vodiču za pristup informacijama ima i posebnu sekciju koja se odnosi na troškove postupka, međutim, sa vrlo šturim objašnjenjima koja prosječnom građaninu ne daju odgovor na pitanje o troškovima postupka.

Svi sudovi, osim Osnovnog suda Rožaje, objavljuju informacije vezane za slobodan pristup informacijama na sistematizovan i pregledan način. Međutim šest sudova[21] u 2015. godini nije objavljivalo informacije kojima je po zahtjevu pristup odobren, dok su ostali objavljivali samo dio informacija. Većina sudova objavljuje samo rješenje kojim se pristup informaciji dozvoljava, ali ne i samu traženu informaciju. Pored toga, neki sudovi nijesu objavljivali ni sva rješenja o slobodnom pristupu informacijama koja su donijeli.

Crnogorski sudovi su u 2015. godini primili ukupno 179[22] zahtjeva za slobodan pristup informacijama. U 95 slučajeva (53%) odobren je pristup traženim informacijama, u 6 slučajeva (3.4%) pristup je djelimično odobren, a po 13 zahtjeva (7.3%) je postupano na drugi način[23]. Pristup informacijama je odbijen u 55 slučajeva (30.7%).

Sudovi kao najčešće razloge odbijanja pristupa informacijama navode razloge da je tražena informacija bila već objavljena, ili da je zahtjevom traženo sačinjavanje nove informacije. Pored toga sudovi se pozivaju i na ograničenja pristupa informacijama iz člana 14 Zakona o slobodnom pristupu informacijama, u dijelu zaštite privatnosti lica i zaštite istrage i postupka. Interesantan je primjer privrednog suda koji je u 2015. godini odbio svih 30 zahtjeva za slobodan pristup informacijama, sa obrazloženjem da su „zahtjevi odbijeni jer su pristup informacijama tražila lica koja nijesu stranke u postupku i koja nemaju pravni interes da izvrše uvid i kopiranje sudijskih spisa, a što je u skladu sa važećim procesnim zakonima i stavom Vrhovnog suda Crne Gore[24].“

Crnogorski sudovi o svom radu informišu medije najčešće putem saopštenja za javnost i objavljivanja informacija na sajtu. Osim toga, sudovi direktno komuniciraju sa medijima na njihov zahtjev, odgovarajući na pitanja novinara. U nekim sudovima predstavnici medija prate suđenja koja su od posebnog interesa za javnost. Sudovi, međutim, rijetko ili nikako ne održavaju konferencije za medije, kako bi na taj način informisali javnost o svom radu. Uprkos obavezi propisanoj Sudskim poslovnikom[25], čak 10 sudova nas je obavijestilo da u 2015. godini nijesu održali niti jednu konferenciju za medije. Četiri suda su odgovoru na upitnik naveli da su održali konferenciju, ali bez preciziranja povoda i datuma, dok je samo sedam sudova[26] detaljno opisalo kada su i zbog čega održavali konferencije za medije.

U svim sudovima u Crnoj Gori postoje oglasne table, i 18 od 21 sudova na njima objavljuje sve informacije koje su propisane Sudskim poslovnikom[27]. Svi sudovi osim Vrhovnog suda Crne Gore objavljuju raspored suđenja i na internet stranici.

Suđenja se odvijaju u kancelarijama i sudnicama, a broj mjesta za zainteresovanu javnost varira od suda do suda, i u nekim sudovima može doći do ograničavanja prava zainteresovane javnosti, usljed prostornih ograničenja. Velike sudnice imaju Osnovni sud Podgorica (103 mjesta), Viši sud Podgorica (55 mjesta) i osnovni sud Nikšić (50 mjesta). Većina sudova u sudnicama ima mjesta za 15-30 zainteresovanih građana. Najmanje prostora za zainteresovanu javnost imaju Upravni sud (5 mjesta) i Osnovni sud Žabljak (3 mjesta).

Poseban problem je pristupačnost sudova za osobe sa otežanim kretanjem. Naime, iz odgovora na upitnike saznali smo da čak 9 sudova nije pristupačno korisnicima kolica.

U svim sudovima postoje kutije za pritužbe i predstavke na rad sudija, službenika i namještenika. Crnogorski sudovi su u toku 2015. riješili 825 prestavki i pritužbi, koje su im stigle putem kutija za pritužbe, poštom, ili elektronskim putem. U 60.3% riješenih predstavki i pritužbi građanima su upućeni odgovori ( ukupno 498 odgovora o riješenim predstavkama i pritužbama).

Javnost je, shodno zakonu, uvijek isključena u slučajevima prema maloljetnicima, u svim sudovima koji sude u ovim predmetima. Međutim, javnost postpuka se obezbjeđuje tako što se i ove presude objavljuju, anonimizirane. Presude u predmetima protiv maloljetnika, prema odgovorima dostavljenim u upitniku, ne objavljuju Viši sud Bijelo Polje, Osnovni sud Kotor i Osnovni sud Podgorica.

Iako se u javnosti često govori o problemu objavljivanja podataka o postupcima protiv maloljetnika, što je suprotno zakonu[28],  crnogorski sudovi su nam odgovorili da u 2015. godini nije vođen niti jedan postupak protiv medija koji su objavljivali ovakve podatke.

Svi sudovi, osim Osnovnog suda Kolašin, objavili su planove integriteta za 2016. godinu. Takođe, pozitivno je i to što su svi predsjednici sudova podnijeli izvještaje o imovini javnih funkcionera Agenciji za sprječavanje korupcije u zakonom propisanom roku.

20 sudova je godišnje izvještaje o radu podnijelo Sudskom savjetu. Međutim, izvještaji sudova najčešće predstavljaju samo zbir statitstičkih podataka, bez ocjena uspješnosti, informacija o problemima, preporuka za unaprjeđenje i drugih informacija koje bi bile korisne i čitljive građanima.

Sudski poslovnik propisuje i obavezu ta predsjednike sudova da barem jednom  u toku godine obavijeste Ministarstvo pravde o stanju i problemima u vezi primjene Sudskog poslovnika[29]. Čak 14 sudova se u 2015. godini nije uopšte obraćalo Ministarstvu pravde, jedan sud[30] je u odgovoru na upitnik naveo da je slao obavještenje, ali bez navođenja datuma i povoda, dok je šest sudova[31] odgovorilo da je ispunilo ovu obavezu uz obrazloženje razloga obraćanja.

  Preporuke:  

  1. Unaprijediti strukturu portala sudovi.me kroz:
    • unapređenje stranica sudova kako bi se stvorili tehnički uslovi za sistematično objavljivanje svih informacija o njihovom radu;
    • unapređenje stranice Sudskog savjeta kreiranjem posebnih sekcija za informacije o sjednicama Sudskog savjeta, i za oglašavanje slobodnih sudijskih mjesta.
  2. Unaprijediti politiku komunikacije sudova sa medijima i javnošću kroz:
    • izradu komunikacione strategije i planova;
    • redovno objavljivanje saopštenja i informacija o aktuelnostima;
    • puno poštovanje Sudskog poslovnika u dijelu održavanja obaveznih konferencija za medije i okruglih stolova sa NVO;
    • realizaciju programa obuke za službenike zadužene za odnose sa javnošću.
  3. Unaprijediti sistem izvještavanja sudova kroz:
    • unapređenje i modernizacija PRIS-a, u cilju omogućavanja boljeg korišćenja podataka za planiranje politika;
    • implementiranje CEPEJ smernica u pogledu izvještavanja o posebnim grupama predmeta;
    • unapređenje forme izvještaja za sudove, tako da sadrži i kvalitativnu komponentu, analizu problema i nuđenje preporuka;
    • propisivanje sankcija za nedostavljanje ili kašnjenje u dostavljanju izvještaja;
    • dosljedno poštovanje obaveze obavještavanja Ministarstva pravde o stanju i problemima u vezi sa primjenom Sudskog poslovnika.
  4. Unaprijediti politiku objavljivanja informacija traženih na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, kroz:
    • sistematizovano objavljivanje svih informacija iz ove oblasti na sajtovima sudova;
    • objavljivanje na sajtu svih rješenja po zahtjevima za slobodan pristup informacijama, i samih informacija kojima je pristup odobren, u skladu sa Zakonom o SPI.
  5. Unaprijediti budžetsku transparentnost kroz:
    • objavljivanje budžeta sudova za tekuću godinu, na početku godine;
    • objavljivanje budžetskih informacija u posebnoj, vidno istaknutoj sekciji sajta, pored objavljivanja u godišnjem izvještaju.
  6. Omogućiti pristupačnosti svim sudovima za osobe sa invaliditetom,u skladu sa važećim propisima kroz:
    • analizu stanja i definisanje mjera, sredstava i rokova za unapređenje pristupačnosti sudovima, a u skladu sa Pravilnikom o bližim uslovima i načinu prilagođavanja objekata za pristup i kretanje lica smanjene pokretljivosti i lica s invaliditetom;
    • predviđanje sredstava za unapređenje pristupačnosti u budžetu sudova za 2017. godinu.
 

[1] Istraživanje javnog mnjenja koje je uradio CEDEM u junu ove  godine pokazuje da 50.3 % građana ima povjerenje u sudstvo. Rezultati istraživanja dostupni na: http://goo.gl/8Jh1Gu. Pristupljeno: 20.08.2016.

[2] Izvještaj Evropske komisije o napretku Crne Gore za 2015. godinu. Dostupno na: http://goo.gl/DCe4WT. Pristupljeno:  22.08.2016.

[3] Ibid.

[4] ENCJ, Councils for the Judiciary Report 2010-2011, Rim, 2011. Dostupno na: http://goo.gl/KOd6M8. Pristupljeno: 22.08.2016.

[5] Izvještaj Evropske komisije o napretku Crne Gore za 2015. godinu. Dostupno na: http://goo.gl/DCe4WT. Pristupljeno:  22.08.2016.

[6] Strategija upravljanja i razvoja ljudskih resursa u pravosudnim institucijama 2016-2018. Dostupno na: http://goo.gl/F8Tjpr. Pristupljeno: 22.08.2016.

[7] Član 11 Zakona o slobodnom pristupu informacijama, “Sl.list CG” br. 44/2012

[8] Akcioni plan za implementaciju Strategije reforme pravosuđa za period 2014-2016. Dostupno na: http://goo.gl/ckhrMk

[9] Izvještaj Evropske komisije o napretku Crne Gore za 2015. godinu. Dostupno na: http://goo.gl/DCe4WT. Pristupljeno:  22.08.2016.

[10] Član 3 Uputstva o izradi statističkih izvještaja o radu sudova u skladu sa smjernicama Evropske komisije za efikasnost pravosuđa (CEPEJ).

[11] Smjernice za statističke podatke u pravosuđu CEPEJ-a (GOJUST) . Dostupno na: http://goo.gl/MXGXdS. Pristupljeno:  22.08.2016.

[12] Član 6 Uputstva o izradi statističkih izvještaja o radu sudova u skladu sa smjernicama Evropske komisije za efikasnost pravosuđa (CEPEJ).

[13] Prvi polugodišnji izvještaj o realizaciji mjera iz Akcionog plana za implementaciju Strategije reforme pravosuđa 2014-2016, mjera 2.6.3.1.

[14] Izvještaj Evropske komisije o napretku Crne Gore za 2015. godinu. Dostupno na: http://goo.gl/DCe4WT. Pristupljeno:  22.08.2016.

[15] Strategija upravljanja i razvoja ljudskih resursa u pravosudnim institucijama 2016-2018. Dostupno na: http://goo.gl/F8Tjpr. Pristupljeno: 22.08.2016.

[16] CEPEJ, Report on “European judicial systems – Edition 2014 (2012 data): efficiency and quality of justice”. Dostupno na: http://goo.gl/4Qhphp. Pristupljeno:  24.08.2016.

[17] Viši sud Podgorica, Viši sud Bijelo Polje, Osnovni sud Herceg Novi, Osnovni sud Nikšić, Osnovni sud Ulcinj.

[18] Vrhovni sud Crne Gore, Privredni sud, Apelacioni sud, Upravni sud, Osnovni sud Podgorica.

[19] Osnovni sud Kolašin, Osnovni sud Ulcinj, Osnovni sud Žabljak.

[20] Izuzetak je Vodič za SPI Osnovnog suda Kotor, koji ne sadrži ovu kategoriju.

[21] Viši sud Podgorica, Privredni sud, Upravni sud, Osnovni sud Ulcinj, Osnovni sud Cetinje, Osnovni sud Kolašin.

[22] Upravni sud i Osnovni sud Kolašin u upitniku nijesu naveli strukturu svojih odluka po zahtjevima za slobodan pristup informacijama – ukupno 10 zahtjeva.

[23] Odgovoreno rješenjem, proslijeđeno drugom organu, povučeno.

[24] Pravni stav Upravnog odjeljenja Vrhovnog suda Crne Gore, Su VI. br. 60/11 od 06.07.2011. godine.

[25] Član 55 Sudskog poslovnika, Sl. list CG br. 26/2011, 44/2012 i 2/2014 – “Sud informiše javnost o svom radu organizovanjem konferencije za medije najmanje jedanput godišnje. Sud može informisati javnost o svom radu i na drugi odgovarajući način”.

[26] Vrhovni sud Crne Gore, Osnovni sud Kolašin, Osnovni sud Kotor, Osnovni sud Pljevlja, Osnovni sud Podgorica, Osnovni sud Rožaje, Osnovni sud Žabljak.

[27] Član 80 Sudskog poslovnika, Sl. list CG, br. 26/2011, 44/2012 i 2/2014.

[28] Član 56 Zakona o postupanju prema maloljetnicima, Sl. list CG. br. 64/2011 – “(1) Podaci o postupku prema maloljetniku i odluka donijeta u tom postupku, kao i podaci o maloljetniku kao učesniku u postupku ne smiju se objavljivati u medijima.

(2) Izuzetno od stava 1 ovog člana, sud može odobriti da se objave podaci o postupku odnosno odluka donesena u postupku prema maloljetnicima, ali se ne smiju navesti ime maloljetnika i drugi podaci na osnovu kojih bi se mogao otkriti identitet maloljetnika ili njegovog zakonskog zastupnika.”

[29] Član 5 Sudskog poslovnika, Sl.list CG, br. 26/2011, 44/2012 i 2/2014 – “Predsjednik suda, po potrebi, a najmanje jednom godišnje obavještava Ministarstvo o stanju i problemima u vezi primjene ovog poslovnika.”

[30] Osnovni sud Berane

[31]Vrhovni sud Crne Gore, Osnovni sud Bar, Osnovni sud Kolašin, Osnovni sud Nikšić, Osnovni sud Rožaje, Osnovni sud Žabljak.