Sudovi unaprijedili transparetnost



Crnogorski sudovi su u odnosu na 2014. godinu duplo transparentniji, dok je Sudski savjet svoju transparentnost unaprijedio za 20 odsto, pokazalo je posljednje istraživanje Centra za demokratsku tranziciju (CDT).

Transparentnosti i otvorenost sudske vlasti su od posebne važnosti za povjerenje javnosti u pravosudni sistem, imajući u vidu da istraživanja pokazuju da većina građana Crne Gore nema povjerenja u sudstvo.

Takođe, obezbjeđivanjem pune javnosti rada ostvaruje se važna uloga u podizanju povjerenja i obrazovanju javnosti, poboljšanju pristupa pravdi i povećanju sudske odgovornosti.

Nezadovoljni rezultatom transparentnosti crnogorskih sudova, koji je 2014. godine iznosi 41%, tim CDT je prije dvije godine sudovima uputio konkretne preporuke i kroz zajedničke akcije radio na unapređenju stanja.

U junu i julu 2016. godine, kroz projekat „Inicijativa za transparentno sudstvo“ CDT je odlučio da ponovi mjerenje i provjeri da li je ostvaren napredak.



METODOLOGIJA

U odnosu na 2014., pooštrili smo kriterijume i uveli neke nove zahtjeve za transparentnost.

Ocjenjivali smo 15 osnovnih, 2 viša, Apelacioni, Vrhovni sud i po prvi put smo uključili Upravni i Privredni.

Transparentnost sudova smo mjerili sa 30 pokazatelja uspjeha koji su podijeljeni u 4 oblasti:

• transparentnost organizacionih informacija

• dostupnost

• integritet

• učinkovitost



Takođe, uključeni su pokazatelje uspješnosti koji se odnose na sprečavanje konflikta interesa, monitoringa i evaluacije rada.

Podaci su prikupljani kroz analizu propisa koji regulišu rad pravosudnih institucija i pojedinačnih akata sudova, detaljnu pretragu i analizu zvaničnih veb sajtova sudova i analizu odgovora na upitnike upućene svim sudovima.

Sudski savjet je bio predmet posebne analize i ocjenjivali smo ga na osnovu 63 specifična pokazatelja uspjeha



REZULTATI

Najtransparentni među sudovima su Vrhovni sud CG i Osnovni sud Nikšić (zadovoljili 90% pokazatelja uspjeha), dok je najlošiji rezultat ostvario Osnovni sud Cetinje (zadovoljio 71% pokazatelja uspjeha).

Svi sudovi u Crnoj Gori imaju veb stranice, koje imaju funkcionalnu pretragu.

Svi sudovi obuhvaćeni istraživanjem na veb stranicama imaju objavljena najvažnija administrativna dokumenta – djelokrug, organizacionu strukturu, biografije sudija, kao i spisak državnih službenika i namještenika sa zvanjima. Takođe, ažurno se objavljuju i sudske odluke.

Međutim, čak 11 sudova ih ne ažurira redovno saopštenjima i aktuelnim informacijama.

Iako medije informišu saoštenjima i odgovaraju na njihove zahtjeve, rijetko ili nikako nikako ne održavaju konferencije za medije, kako bi na taj način informisali javnost o svom radu.

Samo tri suda imaju velike sudnice, dok većina ima mjesta za 15-30 zainteresovanih građana. S druge strane, iz upitnika smo saznali da čak devet nije pristupačno za osobe sa invaliditetom.



BUDŽETSKA TRANSPARENTNOST

Budžet pravosuđa za 2015. godinu iznosi 20,8 miliona eura, što je za oko 200 hiljada više nego godinu ranije. Ipak, najveći dio budžeta, oko 78% se troši na plate (konstatovano u Izvještaju EK) se troši na plate, što znači da izdvojena sredstva nijesu dovoljna.

Budžetska transparentnost pravosudnog sistema je u posljednje dvije godine značajno unaprijeđena kroz objavljivanje informacija o potrošnji budžeta u godišnji izvještajima.

Takođe, informacije o budžetu su sastavni dio godišnjih izvještaja Sudskog savjeta, i nijesu posebno istaknute na internet stranici, što otežava njihovo pronalaženje.



ZAKLJUČAK

Na osnovu precizno utvrđenog stanja, CDT će kroz različite aktivnosti i saradnju sa pravosudnim institucijama, a na osnovu kreiranih preporuka, raditi na daljem unapređenju transparentnosti i otvorenosti sudova, i poboljšanju njihove komunikacije sa javnošću.